(1922. – 2002.)
Rođen je 1922. u Čazmi. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Opredijelio se za animaciju 1951. u tek osnovanom poduzeću za proizvodnju crtanih filmova Duga filmu. 1954. godine s Nikolom Kostelcem realizirao je naš prvi crtani film u koloru Crvenkapica. 1954./55. glavni je crtač u grupi Vukotića i Kostelca, autora čuvene serije reklamnih filmova koja je bila stilska prekretnica u našoj animaciji i koja se smatra začetkom Zagrebačke škole crtanog filma. Napušten je put utrt od Walta Disneya i pronađen nov jezik – u reduciranoj animaciji i stiliziranom crtežu.

Veoma značajna je uloga Marksa u osnivanju Studija za crtani film Zagreb filma 1956. godine. Glavni je crtač prvog filma u Studiju, Nestašnog robota Dušana Vukotića. S Vukotićem stvara filmove Cowboy Jimmy i Proljetni zvuci (1957), te sa Nikolom Kostelcem Na livadi (1957).
Odmah potom udružuje se u stvaralački tandem sa redateljem Vatroslavom Mimicom, koji realizira filmove bitne za prodor zagrebačke animacije u svijet: Samac i Happy End (1958), Kod fotografa, Inspektor se vraća kući, Jaje (1959), Malu kroniku (1962) i Tifusari (1963). Filmovi iz 1958. (zajedno s filmovima Dušana Vukotića i Nikole Kostelca) izazvali su međunarodnu pažnju na filmskom festivalu u Cannesu, poslije čega su kritičari Georges Sadoul i Andre Martin lansirali naziv Zagrebačka škola crtanog filma.

Od 1960. Marks kao crtač, a Vladimir Jutriša kao animator, zajedno stvaraju niz filmova: Metamorfoza (1964), Mrav dobra srca (1965), Muha (1966), Sizif (1967), Mala Sirena (1968), Pauk (1969), Ecce homo (1979), Mora (1977), Pogrebnik (1979), Opsesija (1983).

Ranko Munitić je izvrsno definirao Aleksandra Marksa kao stvaraoca:
Jedan je od najboljih crtača i prvaka zagrebačke škole, slikar je rafiniranog grafizma, koji u Jutriši nalazi kongenijalnog animatora. Njihovi filmovi čine poseban ciklus oniričke strave, jedinstven u modernoj animaciji.

Marks se u karijeri paralelno s animacijom uspješno bavio ilustracijom i grafičkim dizajnom, a pedesetih godina i novinskom karikaturom. Sudjelovao je u programskom vođenju zagrebačkog Svjetskog festivala animiranih filmova od njegovog početka.

Dobitnik je niza značajnih nagrada na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima, te Nagrade za životno djelo Vladimir Nazor.