U povodu 50-godišnjice

ZAGREB FILM – KUĆA ANIMIRANOG FILMA

Povijest moderne animacije neposredno poslije Drugog svjetskog rata spominje Čehe (Trnka, Zeman, Brdecka), Amerikance (Bosustow i UPA) i Kanađane (McLaren) kao pionire avangardizacije medija nakon već umorne Disneyeve monumentalne igranofilmske koncepcije animiranog crteža. 1957. i 1958. iznenađujuće nov doprinos dali su tome trendu filmovi iz Zagreba – sa originalnim pristupom crtežu, animaciji, sadržaju i, uopće, pogledom na umjetnost animacije. Vec poslije prvog zajedničkog nastupa u inozemstvu, na filmskom festivalu u Cannesu 1958., program od sedam filmova Zagreb filma postigao je iznenađujuće velik uspjeh. A francuski kritičari George Sadoul i Andre Martin vec tada su lansirali sintagmu Zagrebačka škola crtanog filma.

Društvo filmskih radnika Hrvatske osnovalo je 1953. godine filmsko poduzeće Zagreb film, koje se trebalo baviti svim vrstama filmskih djelatnosti – od distribucije do proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih filmova. Počelo se s naručenim i reklamnim filmovima, pa igranim koprodukcijama, da bi se uskoro firma specijalizirala za dokumentarne i kratke igrane filmove, s kojima će šezdesetih godina Zagreb film postati poznat na svjetskim filmskim festivalima. Krsto Papić, Ante Babaja i ostali svojim će djelima doprinijeti ne samo ugledu Zagreb filma i hrvatske kinematografije, vec i umjetničkom dignitetu toga filmskog žanra u svijetu.

1956. godine Zagreb film je ustanovio Studio za crtani film, gdje je poslije nekoliko godina stanke nastavljen kontinuirani rad na animiranom filmu u Hrvatskoj. Zahvaljujući umjetničkoj filmskoj animaciji, ta filmska kuća uskoro će postići svjetsku filmsku slavu.

HRVATSKA ANIMACIJA DO ZAGREB FILMA

Zagreb ima dugu tradiciju likovnih disciplina srodnih crtanom filmu (ilustracija, karikatura, strip, grafički dizajn), pa je ovdje i pokušaja s filmskom animacijom bilo već od dvadesetih godina prošlog stoljeća, i to uglavnom na području reklamnog i obrazovnog filma. Tek 1950. u satiričkom tjedniku Kerempuh grupa karikaturista (Vladimir Delač, Borivoj Dovniković, Ivan Pušak, Ico Voljevica, Milan Goldschmidt i Branko Karabajić) na čelu sa Walterom Neugebauerom i glavnim urednikom i direktorom Fadilom Hadžićem pristupila je realizaciji prvog umjetničkog crtanog filma u Hrvatskoj/Jugoslaviji. Poslije godinu dana savladavanja tehnike animacije i rada na filmu, završen je 20-minutni Veliki miting. Na osnovu tog uspjeha država je osnovala specijalizirano poduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film, gdje je ekipa iz Kerempuha okupila i osposobila nove crtače, animatore, kopiste, koloriste, scenografe i ostale specijaliste, pa je realizirano pet novih, još uvijek crno-bijelih, crtanih filmova. Time je počela kontinuirana profesionalna proizvodnja animiranog filma u Hrvatskoj/Jugoslaviji. U Duga filmu počela su filmsku karijeru mnoga autorska imena danas značajna u hrvatskoj i svjetskoj animaciji: Dušan Vukotić, Borivoj Dovniković, Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Vladimir Jutriša, Nikola Kostelac, Zlatko Grgic, Boris Kolar...

Vec poslije godinu dana država je likvidirala Duga film, smatrajući crtani film luksuzom u tadašnjoj teškoj ekonomskoj situaciji (1952.). Poslije je bilo nekoliko pokušaja da se nastavi prekinuta proizvodnja animiranog filma (Zora film, Studio Interpublic...). 1954. Dušan Vukotić i Nikola Kostelac okupili su nekoliko kolega i suradnika iz Duga filma na proizvodnji 30-sekundnih (sada u koloru) reklamnih crtanih filmova. Istodobno je druga grupa, oko braće Neugebauer, osnovala Studio za crtani film pri Interpublicu, namjeravajući se baviti isključivo reklamnim i informativnim animiranim filmom. Oni su prvi u zemlji počeli raditi naručene filmove za inozemstvo (BMW, Njemačka).

Vukotićeva grupa bila je izuzetno važna za daljnji razvitak zagrebačke animacije, jer je svoje stvaralaštvo (sa crtačima Aleksandrom Marksom, Borisom Kolarom i Vjekoslavom Kostanjšekom) bazirala na istraživanju novih puteva u animaciji, što ce biti fundamentalna vrijednost buduće zagrebacke škole crtanog filma.

STUDIO ZA CRTANI FILM ZAGREB FILMA

1956. vodstvo Zagreb filma sa grupom Vukotić-Kostelac osnovalo je Studio crtanog filma, kamo se uskoro priključuje i grupa braće Neugebauer iz Interpublica. Od tog časa poznat je nezaustavljivi uspon proizvodnje zagrebačke umjetničke animacije na adresi Vlaške 70 (Zagreb film se 1976. proširio i na veliku zgradu na Novoj vesi 18).

Novi studio stao je okupljati ne samo sve kadrove iz prethodnog perioda (Dušan Vukotić, Nikola Kostelac, Vjekoslav Kostanjšek, braća Neugebauer, Ico Voljevica,Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Zlatko Bourek, Zlatko Grgić, Vladimir Jutriša, Borivoj Dovniković), nego i nove snage kao što su Vatroslav Mimica, Branko Ranitovic, Pavao Štalter, Dragutin Vunak, Nedeljko Dragić, Ante Zaninović, Zdenko Gašparović, Milan Blažeković, Zvonimir Lončarić, pa kasnije Joško Marušić, Krešimir Zimonić, Zlatko Pavlinić i drugi. U pravom smislu buknula je proizvodnja umjetničkih animiranih filmova. Kraj pedesetih i potom šezdesete godine bile su u znaku velikih medunarodnih uspjeha zagrebačke škole crtanog filma. Pored velikog broja nagrada i priznanja ostvarenjima Zagreb filma, Dušan Vukotic je 1962. osvojio nagradu Americke filmske akademije s crtanim filmom Surogat, kao prvi neamericki dobitnik Oscara. Nakon toga nominiran je bio za Oscar Nedeljko Dragić s fimom Tup-tup!, te Zlatko Grgic (s Britancem Bobom Godfreyem) s filmom Lutka snova.

Pored nagrada i priznanja u zemlji, zagrebački animirani filmovi u tridesetak godina bogate produkcije osvojili su bezbrojne nagrade i priznanja na međunarodnim festivalima (Acapulco, Annecy, Atlanta, Baltimore, Barcelona, Bec, Bergamo, Berlin, Bilbao, Birmingham /SAD/, Bogota, Bourgh-en-Bresse, Cannes, Chicago, Ciudad Mexico, Cork, Edinburgh, Espinho, Gabrovo, Gijon, Gottwaldovo /Zlin/, Hollywood, Karlovy Vary, Krakov, Leipzig, Locarno, London, Los Angeles, Lucca, Mamaia, Manheim, Mar del Plata, Melbourne, Milano, Montevideo, Moskva, New York, Oberhausen, Ottawa, Prag, San Antonio, San Francisco, Sidney, Tampere, Teheran, Tours, Treviso, Trst, Vancouver, Varna, Venecija, Zagreb...).

Svaki zagrebački autor uvijek je radio u svom vlastitom stilu i imao svoj pogled na umjetnost animacije (a i danas je tako), pa valja reći da pojam zagrebacka škola crtanog filma nije dovoljno precizan. U hrvatskoj Filmskoj enciklopediji se kaže da niti je Studio za crtani film u okviru Zagreb filma ikad funkcionirao kao škola u doslovnom smislu (mjesto gdje se može učiti struka i umijeće animacije), niti se tu okupljeni autori mogu podvesti pod zajednički nazivnik škole u prenesenom smislu. Ostaje, medutim, činjenica da su ostvarenja stvaralaca okupljenih oko Zagreb filma različita od drugih i da se mogu okarakterizirati nekom duhovnom specifičnošću. Mnogi ljudi u svijetu povezani s animacijom tvrde da prepoznaju zagrebačke animirane filmove vec po jednoj sekvenci.

Renomirani talijanski kritičar i publicist, specijalist za animirani film Giannalberto Bendazzi 2000. godine načinio je listu od 88 najvećih animiranih filmova u povijesti animacije i medu njih je uvrstio čak osam filmova Zagreb filma.

Zagreb film je u svojoj povijesti realizirao četiri crtanofilmske serije: Hound for Hire, Inspektor Maska, Profesor Baltazar, te Leteci medvjedici, od kojih su zadnje dvije, a posebno Profesor Baltazar, imale izuzetnog uspjeha na svjetskim TV ekranima.

U OSAMOSTALJENOJ DRŽAVI

Poslije 1991. godine Zagreb film se u novoj državi Hrvatskoj, zajedno s ostalom kinematografijom, našao u uvjetima velikih socijalno-političko-ekonomskih promjena, karakterističnih za sve tranzicijske države u Istočnoj Evropi, a zatim i u ratnom vihoru na ovim područjima. Produkcija umjetničkog animiranog filma, uz pomoć Republike Hrvatske i Grada Zagreba, nastoji nastaviti tradiciju započetu prije pedesetak godina. Nekoliko pripadnika nove generacije zagrebačke animacije steklo je međunarodnu afirmaciju (Danijel Šuljić, Nicole Hewitt, Magda Dulčić, Darko Bakliža, Stiv Šinik, Goran Trbuljak, Ivana Guljaševic...). Zajedno s mladim stvaralačkim snagama koje vec tri godine izlaze iz zagrebačkog Odjela animacije Akademije likovnih umjetnosti, oni obećavaju uspješnu revitalizaciju zagrebačke škole animiranog filma.

ZAGREBAČKI SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANIH FILMOVA

Zagreb film je, na ugledu zagrebačke škole, pokrenuo 1972. Svjetski festival animiranih filmova, kojeg je zatim bijenalno organizirao sve do 1990. godine (od tada je organizator Koncertna direkcija Zagreb). Festival, koji je prošle godine proslavio30-godišnjicu, od 1986. redovito dodjeljuje prestižnu Nagradu za životno djelo autorima iz svijeta koji su svojim opusom izuzetno doprinijeli razvitku umjetnosti animacije. Festival spada u četiri najveće svjetske smotre animiranog filma, zajedno sa Annecyjem (Francuska), Hiroshimom (Japan) i Ottawom (Kanada) i poznat je po svom sloganu Z znači Zagreb (Z is for Zagreb).

Borivoj Dovniković Bordo

 
Naslovnica       |       Kontakt       |       Impressum Zagreb film © sva prava pridržana. Studio Imago